From the FWC President
(Kuo tau a’u mai ki he faka’osinga ‘o e ta’u fakaako ‘o e 2022. Ko e ta’u faingata’a lahi a’upito eni ki he ako pea mo e mo’ui pe foki. Ka ‘oku tau fakafeta’i pea toe fakafeta’i, ‘i he’ene fai lelei ki he kau tōkilalo (Himi 19).
‘Oku tau fakamālō lahi ki he fai faka’atu’i ‘a e ‘Otua ma’a e ako’anga ni. Pea pehē ki he tataki ‘a e Ta’ahine kuini ko Nanasipau’u ki he kautaha ako tutuku kae’uma’a ‘a e poupou ‘a e ngaahi matu’a mo e kau tauhi fānau. ‘Oku tau fakamālō foki ki he tataki ‘a e Palesiteni Ako mo e Potungaue ako ‘a e Siasi kae’uma’a ‘a e ngāue kotoa pe ‘a e Pule Ako mo e ongo Tokoni kae’uma’ā ‘a e Tiuta Lahi mo e kau ngāue mo e fānau ako kotoa pe ‘o e Kolisi ko Kuini Sālote he lava lelei ‘a e ta’u fakaako ko eni. Mālō e ngāue pea mālō mo e ako.
‘Oku kei falala ‘a e Siasi ‘e kei fai ‘e he Kolisi ni ‘a e me’a na’e ‘uhinga ki ai hono fokotu’u. Pea kau ki ai ‘a hono ako’i mo fakataukei ‘a e kau ako fefine ‘o e Siasi mo e fonua ki he anga ‘o e mo’ui ‘i he tūkunga kotoa pe ‘i he kuonga kuonga kotoa pe. Ko e kau fakamo’oni ki he lava me’a ‘a e ako’anga ni ko e ngaahi to’u ako takitaha, pea kau ki ai mo e to’u ako ‘o e 2022—ko kimoutolu ‘a e fakamatala mahino taha ki he fakahoko fatongia ‘a e Kolisi ni ki he ta’u ni. Ko ‘ene lelei mo fakafiefia ‘e toki fisi ki tu’a ‘i ho’omou mo’ui mei he ‘aho ni pea mo e kaha’u foki.
‘I he ‘uhinga tatau pe, ‘oku tau fakatauange ‘e kei hā mai meiate kimoutolu ‘a e anga ‘oku fakalotu pea mo e to’onga ‘oku hoa pea mo e nofo melino mo fe’ofo’ofa ni ‘i he fonua kae’uma’ā ‘a e langa hake ‘o e ngaahi famili mo e kolo foki. ‘Oku totonu ke ‘i ai pe ngaahi me’a ‘e hoko ‘i he mo’ui pea ‘e pehē pe ‘a kinautolu ‘oku ‘i ai—fielau he ko e ta’ahine na’e ako ‘i he Kolisi ko Kuini Salote! ‘E mahino ia ‘i he’ene poto he lea pea mo ‘ulungaanga lelei foki. ‘E manako ki he lau ‘o e Folofola pea mo e fa’a ‘alu ki he ngaahi ma’u’anga kelesi. Pea ko e me’a fakafiefia ‘i he kolo mo e famili, ‘e hopo hake ai pe—ko e tamaiki Kolisi Kuini Salote ena ‘oku tu’unga ai ‘a e maau mo e fiefia mo e ma’uma’uluta ‘a e feohi mo e ngāue. Ko e ngaahi me’a ia ‘oku tau ‘amanaki kuo fakalahi ki ai ho’omou ako mo e lava he ngaahi Sivi.
‘Oku ou talamonu atu fakataha mo e fekau ‘o e Kilisimasi—‘oku tau ‘ofa ‘e kitautolu koe’uhi na’e tomu’a ‘ofa ‘e he ‘Ene ‘Afio kiate kitautolu (1 Sione 4.19). Ko e Kilisimasi ia, ‘a ‘Ene tomu’a ‘ofa mai ki mamani ‘o foaki hono ‘Alo pe taha, e tau mo’ui ai. Tauange ke mou toloto monu’ia ‘i he ‘Ene ‘ofa mai ke mou hoko ai ‘o tāu ko ha kau fefine lelei pea mo ha ngaahi fa’e lelei ki ha Siasi lelei pea mo e ha fonua lelei.
Tevita K. Havea
Palesiteni ‘o e Siasi.